Broj projekta: 2024-1-PL01-KA220-SCH-000256498

Modul 1 – Digitalne osnove i sigurno surfanje

1. PODSUMOWANIE MODUŁU

1.1 Podstawowe informacje

1.2 Podstawy pedagogiczne i lingwistyczne

1.3 Rola mentora

1.4 Integracja AI (zasada „człowiek w pętli”)

1.5 Rozwój kompetencji

1.6 Podstawowe narzędzia cyfrowe

2. SCENARIUSZE I ETAPY IMPLEMENTACJI

Scenariusz 1: Mój bezpieczny awatar — Tożsamość

Scenariusz 2: Cyfrowe zasady — Bezpieczne surfowanie w sieci

Scenariusz 3: Fakty, fikcja i prywatność — Ocena krytyczna

3. OCENA KSZTAŁTUJĄCA

3.1 Obserwacja

3.2 Pytania końcowe i autorefleksja

3.3 Ocena rówieśnicza

3.4 Refleksja mentora

4. DODATKOWE UWAGI I INFORMACJE KONTEKSTOWE

4.1 Rozważania kulturowe i kontekstowe

4.2 Korelacja z narodowymi podstawami programowymi

4.3 Bibliografia

1 — PREGLED MODULA

1.1 Osnovne informacije

Ciljna dobna skupina: 

7–14 godina (aktivnosti prilagođene različitim dobnim skupinama)

Predviđeno trajanje:

3 nastavne jedinice (otprilike 45–60 minuta po nastavnoj jedinici)

1.2 Pedagoško obrazloženje i jezično opravdanje

Ovaj je modul temeljen na metodologiji CLIL (Content and Language Integrated Learning – integrirano učenje sadržaja i jezika), koja polazi od pretpostavke da se novi jezik najbolje usvaja kada se koristi u stvarnim i smislenim situacijama. Za učenike migrante koji su tek stigli u novu sredinu digitalni svijet može predstavljati prostor stvarnih rizika. Zato je posebno važno razvijati kompetencije poput zaštite osobnih podataka i privatnosti te prepoznavanja i sprječavanja prijetnji kao što je elektroničko nasilje (cyberbullying). Prije nego što se uključe u složenije akademske zadatke, učenici trebaju razviti kritičku svijest o vlastitom digitalnom tragu i naučiti sigurno se kretati internetskim okruženjem.

 

S jezičnog gledišta, razvoj jezika kod učenika migranata i izbjeglica često se opisuje razlikom između BICS-a (Basic Interpersonal Communicative Skills – osnovne interpersonalne komunikacijske vještine) i CALP-a (Cognitive Academic Language Proficiency – kognitivna akademska jezična kompetencija). Budući da je za razvoj CALP-a često potrebno pet do sedam godina, učenicima koji su tek stigli najprije je potrebno poticajno i neopterećujuće okruženje u kojem mogu razvijati BICS, odnosno komunikacijsku tečnost potrebnu za svakodnevne društvene situacije.

 

Ovaj se modul namjerno usredotočuje upravo na taj temelj. Kroz aktivnosti poput izrade digitalnog avatara ili izrade plakata o sigurnosti, učenici uvježbavaju svakodnevni rječnik koji se koristi u učionici te jednostavne imperativne oblike u strukturiranom i podržavajućem okruženju. Takvi temelji predstavljaju važan korak prije nego što se učenici susretnu sa zahtjevnijim akademskim sadržajima u kasnijim modulima.

 

U CLIL okruženju jedno od najvećih ograničenja za govornike kojima jezik nije materinski jest kognitivno preopterećenje. Kada se nastava previše oslanja na pisane tekstove, učenici troše velik dio mentalne energije na razumijevanje jezika, zbog čega im ostaje manje kapaciteta za samo učenje sadržaja. Kako bi se to ublažilo, modul koristi Digital Multimodal Composing (DMC) kao važnu strategiju podrške učenju.

 

Pomoću vizualnih alata učenici kombiniraju slike, simbole i jednostavne tekstove kako bi izrazili svoje ideje. Takav pristup smanjuje opterećenje povezano s jezičnim razumijevanjem te učenicima omogućuje da pokažu svoje znanje o digitalnoj sigurnosti i komuniciraju s vršnjacima čak i kada još uvijek imaju ograničen rječnik na jeziku zemlje domaćina. Umjesto da budu promatrani kao učenici kojima nedostaje jezično znanje, oni postaju aktivni sudionici koji mogu stvarati i dijeliti značenje.

 

Na kraju, ovaj je modul usko povezan sa Socio-emocionalnim učenjem (SEL). Mladi migranti, koji često nemaju razvijene društvene mreže ili se suočavaju sa sustavnim preprekama, mogu biti izloženiji rizicima u digitalnom okruženju, uključujući elektroničko nasilje. Pomažući učenicima da zaštite svoj stvarni identitet te uspostavljajući zajednička pravila ponašanja na internetu i pravila mrežnog bontona (netiquette), modul razvija emocionalnu osviještenost i jača osjećaj povjerenja unutar skupine. Cilj je osigurati da digitalna uključenost bude popraćena kulturno osjetljivom podrškom kako bi učenici mogli zaštititi vlastitu dobrobit i osjećati da doista pripadaju školskoj zajednici.

1.3 Uloga mentora

U ovom modulu odgojno-obrazovni djelatnik ima ulogu digitalnog posrednika i mentora, a ne samo tehničkog instruktora. Djelujući kao „kompetentniji drugi” (More Knowledgeable Other – MKO) unutar TELMS okvira, mentor pruža ono što tehnološki sustavi ne mogu – ljudsku empatiju, podršku i etičko usmjeravanje.

Kako bi učinkovito podržao učenike, mentor ima sljedeće ključne zadaće:

  • Upravljanje kognitivnim opterećenjem – pruža „meku” podršku učenju (scaffolding) tako da složene zadatke dijeli na manje, lakše izvedive korake. Na taj način učenici koji su tek stigli mogu se usredotočiti na razumijevanje i stvaranje značenja bez prevelikog opterećenja novim jezičnim i digitalnim zahtjevima.
  • Poticanje jezičnog razvoja (BICS) – modelira svakodnevni rječnik koji se koristi u učionici i jednostavne imperativne oblike, pruža neposredno ohrabrenje te prepoznaje i vrednuje trud učenika kako bi razvili samopouzdanje u osnovnoj usmenoj komunikaciji.
  • Socio-emocionalna podrška – stvara sigurno i uključivo okruženje u kojem učenici mogu istraživati svoj digitalni identitet. Mentor djeluje kao podrška u razvoju emocionalnih vještina te pomaže smanjiti osjećaj nesigurnosti prilikom razgovora o osjetljivim temama poput privatnosti, digitalnih granica i sigurnosti na internetu.

 

Primjena obrnutog modela postupnog osamostaljivanja (Inverted Scaffolding) – u početnim fazama pruža intenzivnu podršku pri upoznavanju novih pojmova ili digitalnih alata (primjerice, alata za izradu avatara), a zatim tu podršku postupno smanjuje kako učenici razvijaju samostalnost i digitalne kompetencije.

1.4 Integracija umjetne inteligencije (pristup “Human in the Loop”)

Umjetna inteligencija u ovaj je modul uključena isključivo kroz pristup „Human-in-the-Loop” (HIL) odnosno „čovjek u petlji”. Prema ovom pristupu, umjetna inteligencija služi kao pomoćni pedagoški alat za pružanje podrške učenju (scaffolding) i izradu nastavnih materijala, dok odgojno-obrazovni djelatnik zadržava središnju ulogu u pružanju emocionalne podrške, empatije i etičkog usmjeravanja.

 

Korištenje umjetne inteligencije od strane mentora

Prije i tijekom nastavnih aktivnosti mentor koristi alate umjetne inteligencije namijenjene podršci nastavnicima (poput MagicSchool.ai ili ChatGPT-a) kako bi skratio vrijeme pripreme i smanjio kognitivno opterećenje učenika. Konkretno, umjetna inteligencija koristi se za:

  • Prilagodbu jezične razine – automatsko prilagođavanje i pojednostavljivanje tekstova o internetskoj sigurnosti, pravilima privatnosti ili lažnim vijestima (fake news) kako bi rječnik i jezična složenost odgovarali trenutačnoj razini osnovnih interpersonalnih komunikacijskih vještina (BICS) učenika.
  • Izradu scenarija – brzo stvaranje hipotetskih, dobi primjerenih scenarija koji prikazuju moguće internetske rizike (primjerice, phishing poruke ili prekomjerno dijeljenje osobnih informacija na društvenim mrežama). Takvi scenariji omogućuju učenicima da sigurno analiziraju potencijalno rizične situacije bez oslanjanja na vlastita, moguće traumatična iskustva.

 

Korištenje umjetne inteligencije od strane učenika

Učenici koriste alate umjetne inteligencije namijenjene korisnicima u sigurnom i pažljivo vođenom okruženju kako bi istodobno razvijali digitalne kompetencije i jezične vještine.

  • Kreativno izražavanje i zaštita anonimnosti (7–10 godina) – učenici koriste osnovne generativne AI alate (primjerice, Canva alat za pretvaranje teksta u sliku) kako bi osmislili jedinstvene elemente svojih digitalnih avatara. Pišući jednostavne opisne upute (promptove) na jeziku zemlje domaćina (npr. „crveni šešir” ili „pas u svemiru”), aktivno uvježbavaju BICS rječnik te istodobno uče kako zaštititi svoju anonimnost u digitalnom okruženju.
  • Kritička medijska pismenost (11–14 godina) – stariji učenici sudjeluju u aktivnosti „Provjeri činjenice koje je stvorio AI” (Fact-Check the Bot) u kojoj preuzimaju ulogu digitalnih istražitelja. Kritički analiziraju tekstove i slike koje je generirala umjetna inteligencija (uključujući i primjere deepfake sadržaja) kako bi prepoznali namjerne činjenične pogreške, pristranosti ili tzv. „halucinacije” umjetne inteligencije. Ova aktivnost izravno podupire područje DigComp 1.2 – Vrednovanje podataka, informacija i digitalnog sadržaja, poučavajući učenike da kritički procjenjuju vjerodostojnost digitalnih izvora te razumiju kako algoritmi i prikupljanje podataka utječu na informacije koje im se prikazuju na internetu.

1.5 Ključne kompetencije koje modul razvija

Ovaj modul potiče cjelovit razvoj ključnih kompetencija važnih za sigurnu integraciju učenika migranata. Kompetencije su organizirane u tri glavna područja:

 

Digitalne kompetencije (DigComp okvir)

    • Sigurnost – ovo je središnje područje modula. Učenici uče kako zaštititi osobne podatke i privatnost razumijevanjem digitalne anonimnosti, digitalnog traga te razlikovanjem informacija koje se smiju, odnosno ne smiju dijeliti na internetu. Modul također promiče zaštitu psihološke dobrobiti kroz usvajanje pravila mrežnog bontona (netiquette) i prevenciju elektroničkog nasilja (cyberbullyinga).
  • Informacijska i podatkovna pismenost – posebno je razvija kod starijih učenika, koji uče kritički vrednovati podatke, informacije i digitalni sadržaj analizirajući tekstove koje je generirala umjetna inteligencija te prepoznajući dezinformacije i deepfake sadržaje.

 

Jezične kompetencije

    • Modul je u velikoj mjeri usmjeren na razvoj BICS-a (osnovnih interpersonalnih komunikacijskih vještina) kroz usvajanje svakodnevnog, jasno kontekstualiziranog rječnika (npr. fizički opis, hobiji, boje) te uvježbavanje osnovnih imperativnih oblika (npr. „Ne dijeli”, „Uvijek blokiraj”) koji su potrebni za svakodnevnu komunikaciju i poštivanje pravila u učionici.
  • Za starije učenike (11–14 godina) završni scenarij uvodi prve elemente CALP-a (kognitivne akademske jezične kompetencije), uključujući razumijevanje pročitanog primjenom tehnika brzog pretraživanja teksta (skimming i scanning) te kritičku procjenu izvora informacija.

 

Socijalne, osobne i vještine 21. stoljeća

    • Samosvijest i identitet – učenici istražuju kako sigurno predstaviti svoj identitet, interese i hobije u digitalnom okruženju, pritom štiteći vlastitu privatnost i osobne podatke.
    • Suradnja i komunikacija – kroz rad u paru ili manjim skupinama (primjerice, zajedničku izradu plakata o digitalnoj sigurnosti) učenici razvijaju važne vještine 21. stoljeća, poput izmjenjivanja u razgovoru, zajedničkog donošenja odluka te povezivanja svojih jezičnih znanja kako bi ostvarili zajednički cilj.
  • Kritičko mišljenje – preuzimajući ulogu „detektiva za zaštitu privatnosti”, učenici razvijaju sposobnost kritičkog propitivanja vjerodostojnosti digitalnih izvora te razumijevaju da tehnološke sadržaje, uključujući one koje generira umjetna inteligencija, uvijek treba procjenjivati uz ljudski nadzor i kritičko promišljanje.

 

1.6 Preporučeni osnovni alati

Naziv alata Svrha / opis primjene
Alati za izradu avatara (npr. Voki ili Canva elementi) Učenici ih koriste za izradu svojih „sigurnih avatara”.
Canva Za zajedničku izradu vizualno privlačnih plakata i infografika.
Kahoot! Za interaktivne, gamificirane kvizove za formativno vrednovanje.
MagicSchool.ai
Koristi se tijekom pripreme nastave za izradu i prilagodbu nastavnih materijala te pojednostavljivanje sadržaja prema potrebama učenika.
LLLM (ChatGPT, Gemini, Claude)  Koriste se za pripremu mentora te prilagodbu jezične razine nastavnih materijala potrebama učenika.

DIO 2 — SCENARIJI AKTIVNOSTI (KORAK-PO-KORAK PROVEDBA)

Ovaj odjeljak sadrži tri scenarija aktivnosti koji čine središnji dio modula. Svaki scenarij slijedi pedagoški tijek TELMS modela te uključuje uvodnu fazu, glavnu fazu učenja i završnu fazu s formativnim vrednovanjem. Scenariji su tematski povezani te se međusobno nadovezuju, postupno povećavajući razinu složenosti aktivnosti i jezičnih zahtjeva.

Scenarij 1: Moj sigurni avatar — Fokus: Identitet

Ciljna dobna skupina

7–10 godina (može se prilagoditi učenicima od 11 do 14 godina)

Predviđeno trajanje

45 minuta

Sažetak scenarija

Učenici uče zašto je važno zaštititi svoj stvarni identitet na internetu izrađujući vlastiti digitalni prikaz – avatar – bez dijeljenja osobnih podataka. Aktivnost predstavlja siguran uvod u razvoj digitalne pismenosti, a istodobno omogućuje uvježbavanje osnovnog rječnika vezanog uz fizički izgled i hobije.

Scenarij 1 – Ishodi učenja

Jezični ishodi (BICS/CALP)

  • Prepoznati i aktivno koristiti svakodnevni, konkretni rječnik vezan uz fizički izgled (npr. dijelove tijela, boje i odjeću) te osobne hobije.
  • Oblikovati jednostavne, strukturirane rečenice za predstavljanje svojega avatara (npr. „Moj avatar ima…”, „Moj avatar voli…”) u sigurnom i poticajnom okruženju.
  • Komunicirati s vršnjacima i mentorom koristeći osnovne pozdrave, uvodne izraze i pravila izmjenjivanja u razgovoru, razvijajući osnovnu komunikacijsku tečnost (BICS).

Digitalni ishodi

  • Razumjeti osnovni koncept digitalne anonimnosti te razlikovati informacije koje je sigurno dijeliti od osjetljivih osobnih podataka (npr. pravo ime, kućna adresa ili naziv škole).
  • Primijeniti načela sigurnog korištenja interneta (DigComp područje 4 – Sigurnost) izradom digitalnog prikaza sebe bez otkrivanja podataka koji ugrožavaju privatnost.
  • Koristiti osnovne digitalne alate za izradu avatara ili jednostavan grafički dizajn (poput Canve ili Vokija) kako bi vizualno izrazili svoje ideje i pritom smanjili kognitivno opterećenje tijekom aktivnosti.

Osobni i socijalni ishodi

  • Kreativno izraziti svoj osobni identitet, interese i osobine u sigurnom i kontroliranom digitalnom okruženju.
  • Izgraditi temeljno povjerenje s mentorom i vršnjacima, stvarajući osnovu za poticajnu, sigurnu i uključivu razrednu zajednicu.
  • Razvijati samosvijest o vlastitim granicama u digitalnom okruženju te razumjeti kako zaštititi svoju privatnost i psihološku dobrobit tijekom korištenja interneta i digitalne komunikacije.

 

Scenarij 1 – Digitalni alati i materijali

Alat / materijal Svrha / napomene o primjeni
Canva ili Voki Za izradu avatara i vizualno oblikovanje.
Interaktivna ploča ili projektor Mentor ih koristi za demonstraciju rada s digitalnim alatima i prikaz uputa.
Dvojezični rječnički listovi Unaprijed pripremljeni listovi s ključnim pojmovima na jeziku zemlje domaćina i materinskom jeziku učenika.
Integracija umjetne inteligencije Generativni AI alati (npr. Canva Text-to-Image) mogu se koristiti kako bi učenici izradili određene elemente svojih avatara, poput odjeće, dodataka ili pozadine.

Scenarij 1 - Provedba aktivnosti korak po korak

Uvodna faza (zagrijavanje) 

[10 minuta]

  • Mentor započinje kratkim razgovorom kojim aktivira prethodno znanje učenika. Postavlja pitanja poput: „Što je tajna? Koje informacije trebamo zadržati privatnima?” Pomoću slikovnih kartica uvodi ključni BICS rječnik (npr. lice, kosa, oči, lozinka, adresa).
  • Mentor stvara sigurno i poticajno okruženje te jasno predstavlja cilj aktivnosti: „Danas ćemo izraditi digitalnu ‘masku’, odnosno lika koji će štititi naš identitet na internetu.”

Glavna faza učenja 

[25–35 minuta]

  • Učenici koriste Canvu (ili sličan alat) za izradu svojega digitalnog lika – avatara.
  • Mentor pruža „meku” podršku (soft scaffolding) tijekom rada, pomažući učenicima u korištenju alata te objašnjavajući zašto nije sigurno koristiti stvarne fotografije ili puno ime i prezime.
  • Aktivnost s umjetnom inteligencijom: Učenici koriste osnovne generativne AI mogućnosti unutar Canve kako bi izradili pojedine elemente avatara, poput odjeće ili pozadine. Pritom pišu jednostavne opisne upute (promptove) na jeziku zemlje domaćina (npr. „crveni šešir” ili „pas u svemiru”) te tako istodobno razvijaju jezične vještine.
  • Na kraju učenici snimaju ili pišu kratko predstavljanje svojega avatara koristeći zadani rječnik, pritom pazeći da ne otkriju svoje pravo ime, adresu ili naziv škole.

Završna faza i formativno vrednovanje [10 minuta]

  • Učenici predstavljaju svoje avatare ostatku skupine. 
  • Refleksija: Mentor postavlja završno pitanje:
  • „Koju je informaciju tvoj avatar danas zadržao kao tajnu?”

Scenarij 1 – Napomene za mentora

Prilagodbe aktivnosti

  1. Prilagodba prema dobi
  • Učenici od 7 do 10 godina 

Aktivnost treba biti usmjerena na konkretne i vizualne primjere sigurnosti, poput ideje „digitalne maske”. 

Tijekom uvodne aktivnosti preporučuje se primjena metode Total Physical Response (TPR). Primjerice, dok mentor uvodi nazive dijelova tijela potrebnih za opis avatara, učenici pokazuju na vlastite oči, kosu ili lice kako bi povezali riječ s pokretom. 

  • Učenici od 11 do 14 godina 

Aktivnost se proširuje prema razvoju ranih CALP vještina. 

Rasprava prelazi osnovne pojmove privatnosti te uključuje način na koji algoritmi i umjetna inteligencija prikupljaju podatke i stvaraju korisničke profile. 

Učenici promišljaju kako avatar može pomoći u zaštiti njihova digitalnog traga od komercijalnog praćenja.

 

  1. Jezična podrška (BICS)
  • Učenici niže razine jezične kompetencije 

Mentor pruža intenzivniju „meku” podršku. 

Koriste se dvojezični rječnički listovi i unaprijed pripremljeni jezični obrasci, primjerice: „Moj avatar je…” „Moj avatar voli…” U početku su dopušteni i neverbalni odgovori, poput pokazivanja boja ili slika na zaslonu, kako bi se smanjilo kognitivno opterećenje. 

  • Učenici više razine jezične kompetencije. Potiče se rad u paru i međusobna komunikacija. Učenici jedni drugima postavljaju jednostavna pitanja, primjerice: „Koje je boje kosa tvoga avatara?”

 

  1. Uključivost, učenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama (SEN) i ograničeni pristup tehnologiji
  • Ako nije dostupan dovoljan broj digitalnih uređaja ili učenik ima poteškoća u korištenju digitalnog alata, može se koristiti radni list „Plan mojeg avatara”. Učenici najprije crtaju avatar na papiru koristeći bojice ili flomastere, a tek potom, prema mogućnostima, prenose ideju u digitalni alat poput Canve ili Vokija.
  • Za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama preporučuje se podijeliti zadatak u jasne, predvidljive korake kako bi se osigurao osjećaj sigurnosti i strukture.
  1. Socio-emocionalna podrška (mentor kao „trener emocija”)

Razgovor o osobnom identitetu može biti osjetljiva tema za učenike migrantskog podrijetla. Važno je stvoriti ozračje u kojem se svaki učenik osjeća sigurno i saslušano. Mentor naglašava da učenici sami odlučuju kako će njihov avatar izgledati i koje će informacije otkriti. Učenike treba podsjetiti da ne moraju dijeliti nijednu osobinu zbog koje se osjećaju neugodno, čime se dodatno učvršćuje glavna poruka modula o postavljanju osobnih granica u digitalnom okruženju.

Refleksija

Mentor potiče učenike da riječima opišu kako se promijenilo njihovo razumijevanje privatnosti na internetu. Kao primjer može ponuditi model odgovora:

„Prije sam mislio/mislila da na internetu moram koristiti svoju pravu fotografiju. Sada znam da avatar može zaštititi moj identitet i moju privatnost.”

Ova aktivnost služi kao jednostavan oblik formativnog vrednovanja jer učenici pokazuju razumijevanje ključnog koncepta, istodobno uvježbavajući strukturirano usmeno izražavanje.

Scenarij 1 – Očekivani ishodi

Očekivani ishodi

  • Digitalne kompetencije – učenici će pokazati praktično razumijevanje digitalne anonimnosti i zaštite osobnih podataka izradom digitalnog avatara bez otkrivanja osjetljivih osobnih informacija.
  • Jezične kompetencije – učenici će s većim samopouzdanjem koristiti osnovni BICS rječnik (npr. dijelovi tijela, boje i odjeća) te jednostavne jezične obrasce kako bi usmeno predstavili svoj avatar skupini.
  • Osobne i socijalne kompetencije – učenici će razvijati osjećaj pripadnosti i emocionalne sigurnosti sudjelovanjem u poticajnoj aktivnosti koja im omogućuje sigurno izražavanje vlastitog identiteta.

Scenarij 1 – Prijedlozi radnih listova

Radni list 1 – Podijeli sigurno ili zadrži kao tajnu

Alat

Wizer.me (https://app.wizer.me) ili Liveworksheets (https://www.liveworksheets.com), koji omogućuju automatsko ispravljanje i ugrađenu podršku za multimedijske sadržaje. Verzija u PDF formatu koja se može preuzeti također se može koristiti u izvanmrežnom okruženju ili u okruženjima s ograničenom tehnologijom.

Opis aktivnosti

Učenici sudjeluju u aktivnosti vizualnog razvrstavanja u kojoj je zaslon podijeljen u dva jasno odvojena stupca: Sigurno za dijeljenje i Zadrži kao tajnu. Radeći samostalno ili u paru, učenici povlače ponuđene pojmove u odgovarajući stupac.

  • Za učenike u dobi od 7 do 10 godina, aktivnost se u velikoj mjeri oslanja na Digital Multimodal Composing (DMC): pojmovi su prikazani prvenstveno slikama kako bi se omogućilo trenutačno razumijevanje bez potrebe za razvijenim čitalačkim vještinama. 
  • Za učenike u dobi od 11 do 14 godina, kognitivna složenost je nešto veća jer učenici razvrstavaju kratke izraze koji se odnose na pitanja digitalnog traga (npr. „Moje korisničko ime za videoigre”, „Moja točna geografska lokacija”, „Moja stvarna fotografija”) umjesto pojedinačnih riječi. 

Važna značajka korištenja platformi Wizer.me ili Liveworksheets jest mogućnost ugrađivanja zvučnih gumba uz svaki pojam, tako da učenici mogu kliknuti kako bi čuli izgovor na jeziku zemlje domaćina, čime se pruža važna podrška u slušanju učenicima koji još nisu sigurni u čitanju.

Sadržaj

Pojmovi koji se povlače i ispuštaju provjeravaju praktično razumijevanje digitalne anonimnosti kod učenika te moraju sadržavati uravnoteženu kombinaciju sigurnih i osjetljivih informacija.

Sigurno za dijeljenje: Moj avatar, moja omiljena boja, moji hobiji, ime mog kućnog ljubimca.

Zadrži kao tajnu: Moja stvarna fotografija, moja kućna adresa, naziv moje škole, moje lozinke, moje puno ime i prezime.

Svaki je pojam popraćen prepoznatljivom vizualnom ikonom (npr. kuća za kućnu adresu, lokot za lozinke) kako bi se smanjilo opterećenje povezano s jezičnim razumijevanjem i omogućilo sudjelovanje svim učenicima, bez obzira na njihovu trenutačnu razinu čitalačkih vještina.

Jezični fokus

Radni list usmjeren je na svakodnevni, konkretni rječnik povezan s osobnim identitetom i fizičkim okruženjem, čime se gradi temelj BICS-a koji je važan za svakodnevnu socijalnu integraciju.

Također prirodno učvršćuje osnovne sigurnosne naredbe, omogućujući mentoru da modelira, a učenicima da uvježbavaju imperativne oblike poput „Ne dijeli”, „Zadrži ovo kao tajnu” i „Uvijek zaštiti”.

Za starije učenike mentor može proširiti aktivnost tako da ih zamoli da obrazlože svoje odluke o razvrstavanju koristeći jezične obrasce poput: „Stavio/la sam ovo u ‘Zadrži kao tajnu’ zato što…”, čime se ostvaruje prvi prijelaz prema argumentaciji na razini CALP-a.

 

 

Radni list 2 – Nacrt avatara

Alat

Vizualno privlačan radni list izrađen u Canvi (https://www.canva.com), koji se može preuzeti kao PDF za ispis ili ispunjavati digitalno na tabletima. Dizajn treba sadržavati jasne vizualne ikone uz svaki tekstualni zadatak kako bi se podržalo razumijevanje primjenom Digital Multimodal Composing (DMC) pristupa.

Opis aktivnosti

Prije nego što se učenici prijave na platformu za izradu avatara, koriste ovaj predložak za unaprijed planiranje svojega digitalnog lika. Ovaj pripremni korak važan je za upravljanje kognitivnim opterećenjem: tako što unaprijed odlučuju o izgledu, imenu i hobijima svojega avatara koristeći strukturiranu jezičnu podršku, učenici dolaze do alata za izradu avatara već znajući što žele izraditi te svoju mentalnu energiju mogu usmjeriti na korištenje softvera, umjesto na osmišljavanje ideja od početka.

  • Za učenike od 7 do 10 godina, radni list temelji se na načelima Digital Multimodal Composing (DMC). Praznine u tekstu popraćene su jasnim vizualnim ikonama (npr. ikona palete za boje ili nogometna lopta za hobije), tako da učenici mogu crtati ili upisivati jednostavne pojedinačne riječi. 
  • Za učenike od 11 do 14 godina, jezična složenost je nešto veća. Umjesto pojedinačnih riječi, stariji učenici pišu jednostavne pune rečenice u kojima kombiniraju više pridjeva (npr. veličinu i boju) prije imenice. Ako digitalni uređaji nisu dostupni ili je učenik preopterećen korištenjem softvera, ovaj radni list može poslužiti i kao potpuno samostalna papirnata alternativa digitalnoj aktivnosti.

Sadržaj

Predložak jasno usmjerava učenike da ne dijele podatke koji mogu otkriti njihov stvarni identitet pomoću unaprijed pripremljenih zadataka. Predložak uključuje:

  • Moj avatar se zove: __________ (Nije moje pravo ime!) 
  • Moj avatar ima __________ (boja) __________ (dio tijela, npr. oči / kosa) 
  • Moj avatar voli __________ (hobi) 
  • Omiljena boja mojeg avatara je __________ 

U sredini stranice nalazi se prazan prostor za crtanje u kojem učenici mogu skicirati svojeg lika prije nego što prijeđu na digitalne alate.

Podsjetnici ugrađeni u zadatke (npr. „Nije moje pravo ime!”) na jednostavan i vizualan način dodatno naglašavaju glavnu poruku aktivnosti o sigurnosti na internetu.

Jezični fokus

Ovaj radni list snažno je usmjeren na razvoj Basic Interpersonal Communicative Skills (BICS), koje su važne za svakodnevnu socijalnu integraciju. Aktivnost se usredotočuje na osnovni rječnik vezan uz dijelove tijela, svakodnevne hobije te pravilno oblikovanje opisnih rečenica uporabom pridjeva za boje i veličine.

Radni list učenicima pruža jezične obrasce koji su im potrebni kako bi s većim samopouzdanjem predstavili svoj avatar vršnjacima tijekom završne faze aktivnosti, pretvarajući potencijalno stresan usmeni zadatak u dobro uvježbanu i podržanu prezentaciju.

Radni list 3 – Mapiranje sigurne digitalne zajednice

Alat

Digitalne suradničke ploče poput Padleta (https://padlet.com) koristeći izgled „Canvas” za izradu mentalnih mapa ili Canva koristeći suradničke predloške za mentalne mape (https://www.canva.com). Kao potpuno izvanmrežna verzija mogu se koristiti veliki listovi papira, samoljepljivi papirići i markeri u boji.

Opis aktivnosti

Prije izrade svojih završnih digitalnih avatara, učenici rade u malim skupinama od 3 do 4 člana kako bi vizualno organizirali svoje razumijevanje digitalne sigurnosti. U središte svoje digitalne ili fizičke ploče postavljaju glavnu ideju — „Sigurna digitalna zajednica” — a zatim iz nje razvijaju dvije skupine povezanih pojmova: pozitivna ponašanja i argumente koji ih podupiru (npr. „potiče povjerenje”, „koristi avatare za zaštitu identiteta”) s jedne strane te rizike i izazove (npr. „elektroničko nasilje”, „krađa identiteta”, „pretjerano dijeljenje stvarnih fotografija”) s druge strane. Svaka grana treba biti potkrijepljena barem jednim konkretnim primjerom kao dokazom.

Nakon dovršetka mentalnih mapa, skupine pripremaju kratka izlaganja u kojima predstavljaju i obrazlažu svoje dijagrame razredu.

 

Ova je aktivnost prvenstveno namijenjena starijim učenicima (11–14 godina) te služi kao konceptualna priprema prije aktivnosti izrade avatara, osiguravajući da učenici razumiju širi društveni značaj digitalne sigurnosti prije nego što se usmjere na vlastiti digitalni identitet tijekom glavne aktivnosti.

Jezični fokus

Ova aktivnost izravno predstavlja prijelaz starijih učenika (11–14 godina) prema razvoju Cognitive Academic Language Proficiency (CALP). Naglasak je na oblikovanju osnovnog akademskog zaključivanja kroz kategorizaciju, argumentaciju i obrazlaganje.

Učenici uvježbavaju logičke poveznice i početke rečenica poput:

  • „Jedan od glavnih uzroka je…” 
  • „Ovo je važno zato što…” 
  • „U većini slučajeva…” 
  • „Ovaj dokaz jasno pokazuje da…” 

Format mentalne mape također pruža podršku učenicima koji lakše uče vizualnim i prostornim putem jer im omogućuje da pokažu razumijevanje pojmova čak i kada su njihove pisane jezične vještine još uvijek u razvoju.

Scenarij 2: Digitalna pravila – Fokus: Sigurno surfanje

Ciljana dobna skupina

Sve dobne skupine (7–10 godina; može se prilagoditi učenicima od 11 do 14 godina).

Predviđeno trajanje

45–60 minuta

Sažetak scenarija

U ovom scenariju učenici istražuju pojmove mrežnog bontona (netiquette) i sigurnog ponašanja na internetu promišljajući o pravilima koja određuju način na koji se odnosimo jedni prema drugima u digitalnom okruženju. Polazeći od poznatih situacija iz svakodnevnog života, otkrivaju da se ista pravila poštovanja i ljubaznosti primjenjuju i u online komunikaciji.

Suradničkim radom učenici zajednički oblikuju pravila ponašanja za svoju skupinu — kroz izradu plakata, razredne povelje ili strukturiranu raspravu — te počinju razvijati zajednički osjećaj odgovornosti za digitalnu zajednicu kojoj pripadaju.

Ovaj scenarij nadovezuje se na aktivnosti razvoja osobnog identiteta iz Scenarija 1 te postavlja društvene i etičke temelje potrebne za aktivnosti kritičkog vrednovanja u Scenariju 3.

 

Scenarij 2 – Ishodi učenja

Jezični ishodi (BICS/CALP)

  • Koristiti i aktivno uvježbavati imperativne glagole i naredbene strukture (npr. „Ne klikaj”, „Uvijek blokiraj”, „Budi pristojan/pristojna”) potrebne za oblikovanje jasnih sigurnosnih pravila.
  • Komunicirati i zajednički graditi značenje s vršnjacima koristeći svakodnevni razgovorni jezik (BICS) tijekom zajedničkog osmišljavanja ideja i izrade zadatka.
  • Jednostavno obrazložiti zašto su određena ponašanja na internetu sigurna ili nesigurna, čime se stariji učenici (11–14 godina) postupno uvode u razvoj Cognitive Academic Language Proficiency (CALP).

Digitalni ishodi

  • Surađivati korištenjem digitalnih tehnologija uspješnim korištenjem zajedničkih platformi za izradu sadržaja metodom „povuci i ispusti” (npr. Canva) radi zajedničkog oblikovanja vizualnog proizvoda.
  • Primjenjivati načela mrežnog bontona (netiquette) definiranjem primjerenih pravila ponašanja i komunikacije u digitalnom okruženju.
  • Prepoznati praktične načine zaštite zdravlja i psihološke dobrobiti na internetu, uključujući razumijevanje digitalnog traga i strategija za sprječavanje elektroničkog nasilja.

Osobni i socijalni ishodi

  • Učinkovito surađivati u paru ili manjim skupinama dijeleći odgovornosti, aktivno slušajući i uvažavajući doprinos drugih tijekom zajedničkog rada.
  • Razvijati snažan osjećaj pripadnosti, zajedničke odgovornosti i povjerenja unutar razredne zajednice dogovaranjem zajedničkih „prometnih pravila” za ponašanje na internetu.
  • Pokazati empatiju i razumjeti kako vlastito ponašanje na internetu može utjecati na emocionalnu i psihološku dobrobit drugih osoba.

Scenarij 2 – Digitalni alati i materijali

Alat /material Svrha / napomene o primjeni
Canva Učenici rade u paru i zajednički izrađuju svoje vizualne plakate na temu „Sigurnost na internetu”.
MagicSchool.ai Mentor koristi ovaj alat prije nastavnog sata kako bi unaprijed pojednostavio popis pravila sigurnosti na internetu i prilagodio rječnik trenutačnoj razini BICS jezičnih vještina učenika.
Padlet Mentor može koristiti izgled „Canvas” tijekom uvodne faze za zajedničko prikupljanje i organiziranje ideja o „prometnim pravilima” na internetu prije nego što učenici započnu s izradom svojih radova.
Laptopi ili tableti Učenici rade u paru na izradi svojih digitalnih uradaka.
Interaktivna ploča ili projektor Mentor ih koristi za predstavljanje pojmova cijelom razredu te za prikaz i predstavljanje dovršenih plakata tijekom završne faze „Galerijske šetnje” (Gallery Walk).
Wizer.me ili Liveworksheets Koriste se za provedbu aktivnosti „Online/Offline Mirror” kao interaktivne digitalne aktivnosti povlačenja i ispuštanja, uz ugrađenu zvučnu podršku za učenike niže razine jezične kompetencije.
Google Slides ili Genially Koriste se za prikaz izmišljenih razgovora u chatu u aktivnosti „Emoji Court”, koji se projiciraju na zaslon za zajedničku razrednu raspravu ili im učenici pristupaju na vlastitim uređajima.

Scenarij 2 - Provedba aktivnosti korak po korak

Uvodna faza (zagrijavanje)

10 minuta

  • Mentor započinje aktivnost zajedničkim prikupljanjem ideja koristeći jednostavnu i lako razumljivu vizualnu usporedbu: „Kad bi internet bio pravi grad ili prometna cesta, koja bi prometna pravila postojala kako bismo bili sigurni?” Učenici kratko raspravljaju o svojim idejama u paru. Ako su digitalni uređaji dostupni, učenici mogu objaviti svoje početne ideje jednom riječju ili emojijem na zajedničkoj Padlet ploči kako bi ih vizualno prikazali.
  • Mentor služi kao jezični model, aktivira prethodno znanje učenika i jasno uvodi ključni rječnik Basic Interpersonal Communicative Skills (BICS) te imperativne glagolske oblike (npr. „Stani”, „Blokiraj”, „Budi ljubazan/ljubazna”, „Ne dijeli”).
  • Mentor predstavlja razredu popis „Zlatnih pravila interneta”. Važno je da su ta pravila prije nastavnog sata pojednostavljena korištenjem alata umjetne inteligencije namijenjenih nastavnicima (MagicSchool.ai ili ChatGPT) kako bi rječnik u potpunosti odgovarao trenutačnoj jezičnoj razini učenika i spriječio kognitivno preopterećenje.

Glavna faza učenja

[25–35 minuta]

Učenici rade u parovima kako bi razvijali suradničko učenje i međusobnu podršku. Prijavljuju se u Canvu i izrađuju svoje digitalne plakate.

  • Za učenike od 7 do 10 godina: naglasak je na jednostavnim, konkretnim vizualnim pravilima vezanima uz fizičku sigurnost i zaštitu osobnih podataka. Učenici primjenjuju Digital Multimodal Composing (DMC) kombinirajući jednostavan tekst s jasno prepoznatljivim ikonama (npr. znak „Stop” uz tekst „Ne razgovaraj s nepoznatim osobama” ili ikona lokota uz tekst „Čuvaj svoje lozinke kao tajnu”). 
  • Za učenike od 11 do 14 godina: povećava se kognitivna i jezična složenost aktivnosti s naglaskom na zaštitu psihološke dobrobiti (DigComp područje 4.3). Stariji učenici izrađuju plakate usmjerene na mrežni bonton (netiquette), sprječavanje elektroničkog nasilja i upravljanje digitalnim tragom (npr. koristeći izraze poput „Uvijek budi pristojan/pristojna” ili „Razmisli prije nego što objaviš fotografiju”). 

Mentor djeluje kao jezični facilitator i digitalni posrednik. Kreće se učionicom, prati sudjeluju li učenici ravnopravno u radu, koriste li zajednički svoje jezične resurse i dogovaraju li značenje na ciljnom jeziku. Po potrebi pruža „meku podršku” (soft scaffolding) pri korištenju Canvinog sučelja za povlačenje i ispuštanje elemenata ako se pojave tehničke poteškoće.

Završna faza i formativno vrednovanje 

[10 minuta]

Mentor organizira digitalnu „Galerijsku šetnju” (Gallery Walk). Svaki par projicira svoj dovršeni plakat izrađen u Canvi na interaktivnu ploču te ukratko predstavlja jedno važno pravilo koje je osmislio ostatku skupine.

Mentor vodi strukturiranu raspravu u kojoj učenici međusobno daju povratne informacije. Glasovanjem odabiru svojih „Top 5 digitalnih pravila”, koja zatim postaju zajednička pravila ponašanja njihove mentorski vođene skupine.

Mentor odmah pruža pozitivnu povratnu informaciju o usmenom izražavanju učenika kako bi ojačao njihovo samopouzdanje. Također neformalno promatra koliko su učinkovito surađivali i koristili zadane imperativne oblike te ta opažanja naknadno bilježi u obrascu za refleksiju nastavnika.

Kao završni individualni zadatak svaki učenik dovršava rečenicu:

„Jedno digitalno pravilo kojeg ću se pridržavati je… zato što…”

Ovaj kratki zadatak omogućuje jednostavnu osobnu refleksiju koja nadopunjuje zajedničku aktivnost „Galerijske šetnje”.

Scenarij 2 – Napomena za mentora

Napomene za prilagodbu

  1. Age Differentiation
  • For ages 7–10: Keep the digital rules concrete and highly visual. Encourage pupils to rely heavily on Digital Multimodal Composing (DMC) by using universally understood icons in Canva, such as a “stop sign” for “Don’t talk to strangers” or a “padlock” for “Keep passwords secret”.
  • For ages 11–14: Elevate the cognitive complexity to address DigComp Area 4.3 (Protecting health and well-being). Shift the focus of the rules toward netiquette, cyberbullying prevention, and managing digital footprints. Prompt them to consider the psychological impact of online behaviour (e.g., “Think before you post a photo”).

 

  1. Scaffolding for Language Proficiency (BICS)
  • Targeting Imperatives: The primary linguistic goal is mastering imperative verbs. Provide explicit sentence frames on the board for pupils to use on their posters (e.g., “Always [verb]…”, “Do not [verb]…”).
  • Peer Negotiation Support: Because this is a collaborative task, provide conversational scaffolding for pair work. Give them BICS phrases to negotiate meaning and take turns, such as “Let’s use this picture,” “I think we should write…”, or “Do you agree?”.
  • AI Simplification: Ensure that any example rules you provide during the warm-up have been pre-simplified using AI tools (like MagicSchool.ai) to perfectly match their current language level.

 

  1. Inclusion, SEN, and Tech Limitations
  • Managing Cognitive Load: To prevent learners from being overwhelmed by the Canva interface and the new language simultaneously, assign clear roles within the pairs (e.g., Pupil A searches for icons, Pupil B types the text). This “task decomposition” reduces extraneous cognitive load.
  • Tech Limitations: If devices are limited or pupils are easily distracted by the software, use the “Plan Our Poster” printable worksheet first. Have them sketch their layout and write their rules on paper before moving to the digital design phase.

 

  1. Socio-Emotional Support (The Mentor as an ‘Emotion Coach’)
  • The mentor acts as a digital mediator to foster a safe, inclusive classroom environment. Frame this activity not as the teacher imposing restrictions, but as the community agreeing on mutual “traffic rules” to protect one another.
  • Circulate the room during pair work to observe interactions. Step in to provide emotional encouragement and ensure that both partners are actively listening and respecting each other’s contributions.

Rutina refleksije

Nakon što par predstavi svoj plakat, mentor usmjerava učenike da daju strukturiranu vršnjačku povratnu informaciju. Učenici trebaju navesti „Dvije zvjezdice” (dvije stvari koje je par dobro napravio, primjerice odabrao dobru sliku ili jasno napisao pravilo) i „Jednu želju” (jedan prijedlog za poboljšanje ili nešto što bi još dodali).

Ova aktivnost omogućuje formativno vrednovanje u okruženju bez pritiska, istodobno uvježbavajući pristojnu i suradničku komunikaciju.

Scenarij 2 – Očekivani ishodi

Očekivani ishodi

  • Digitalne kompetencije: Učenici će pokazati sposobnost suradnje u digitalnom okruženju (koristeći alate poput Canve) zajedničkom izradom vizualnog plakata „Sigurnost na internetu”, uspostavljajući zajednička pravila ponašanja i mrežnog bontona (netiquette) radi zaštite dobrobiti.
  • Jezične kompetencije: Učenici će uspješno koristiti imperativne glagolske oblike (npr. „Ne klikaj”, „Uvijek blokiraj”) te uvježbavati izmjenjivanje u razgovoru i dogovaranje s vršnjacima kako bi ostvarili zajednički cilj.
  • Osobne i socijalne kompetencije: Učenici će pokazati aktivno slušanje, poštovanje prema doprinosima drugih te zajedničku odgovornost za digitalnu sigurnost razredne zajednice.

Scenarij 2 – Prijedlozi radnih listova

Radni list 1 - Online/Offline ogledalo

Alat

Wizer.me (https://app.wizer.me) ili Liveworksheets (https://www.liveworksheets.com) za digitalnu verziju aktivnosti povlačenja i ispuštanja ili povezivanja. Kao alternativa mogu se koristiti ispisane kartice sa scenarijima i radni list s tablicom u dva stupca.

Opis aktivnosti

Učenici dobivaju skup kartica sa scenarijima, od kojih svaka opisuje jednu situaciju iz stvarnog života (npr. „Kolega iz razreda podijeli tvoju fotografiju bez pitanja.”, „Netko te vrijeđa u školskom hodniku.”, „Prijatelj drugima otkrije tvoju tajnu.”).

Za svaki scenarij učenici trebaju odlučiti bi li isto ponašanje bilo prihvatljivo kada bi se dogodilo na internetu te svoje odgovore zapisati u jednostavnu tablicu s dva stupca:

  • U stvarnom životu 
  • Na internetu 

Nakon što tablicu ispune samostalno ili u paru, učenici raspravljaju o svojim odgovorima s ostatkom skupine uz mentorovo vođenje.

Aktivnost uspostavlja temeljno načelo da ponašanje na internetu ima stvarne emocionalne posljedice te da je mrežni bonton (netiquette) zapravo nastavak društvenih pravila koja učenici već poznaju iz svakodnevnog života.

Sadržaj

Skup od 6 do 8 kartica sa scenarijima koje obuhvaćaju različite društvene situacije, od jasno neprihvatljivih ponašanja (dijeljenje nečije fotografije bez dopuštenja, vrijeđanje) do situacija koje mogu biti manje jednoznačne (prosljeđivanje smiješne poruke ili isključivanje nekoga iz grupnog razgovora).

Svaka kartica popraćena je vizualnom ikonom kako bi se olakšalo razumijevanje učenicima niže razine jezične kompetencije.

Radni list s dva stupca sadrži početke rečenica:

  • „U stvarnom životu ovo je…” 
  • „Na internetu ovo bi bilo…

Jezični fokus

Glavni jezični cilj aktivnosti jesu modalni glagoli koji izražavaju obvezu, dopuštenje i zabranu:

  • treba 
  • ne treba 
  • mora 
  • ne smije 
  • nije u redu 

Za starije učenike (11–14 godina) uvodi se usporedna rečenična struktura poput:

  • „Kao što… tako i na internetu…” 
  • „Isto pravilo vrijedi kada…” 

čime se ostvaruje prijelaz prema razvoju CALP-a.

Prije početka aktivnosti mentor jasno modelira ciljne jezične strukture te ih prikazuje na ploči kao vidljivu gramatičku podršku.

Radni list 2 – Naša razredna internetska povelja

Alat

Canva (https://www.canva.com) koristeći suradnički predložak za dokument ili plakat, koji omogućuje da parovi ili male skupine istodobno sudjeluju u izradi zajedničkog dizajna. Kao alternativa može se koristiti strukturirani predložak za ispis koji skupina ispunjava rukom i izlaže u učionici.

Opis aktivnosti

Učenici zajednički izrađuju kratku pisanu povelju koja sadrži 5–6 pravila namijenjenih njihovoj mentorskoj skupini. Radeći u malim skupinama, učenici najprije osmišljavaju ponašanja koja smatraju važnima za svoju razrednu zajednicu, kako na internetu tako i u digitalnoj komunikaciji.

Svako pravilo koje dogovore mora biti napisano u cijelosti, koristeći imperativni oblik, te mora sadržavati obrazloženje koje započinje riječju „jer”.

Nakon što svaka skupina izradi svoj prijedlog pravila, cijeli razred glasuje kako bi odabrao ona koja smatra najvažnijima. Mentor zatim sastavlja konačnu verziju povelje, ispisuje je i službeno usvaja zajedno sa skupinom kao zajednički kodeks ponašanja tijekom programa.

Na taj način radni list prestaje biti jednokratna aktivnost i postaje živi razredni dokument sa stvarnim društvenim značenjem.

Sadržaj

Strukturirani predložak s 5–6 numeriranih mjesta za pravila, pri čemu svako sadrži dvije jezične potpore:

  • „Mi [ne / uvijek / moramo]…” 
  • „…jer…” 

Primjeri pravila za prikaz željenog oblika:

  • „Ne dijelimo fotografije drugih bez dopuštenja jer svatko ima pravo na privatnost.” 
  • „Uvijek koristimo ljubazne riječi na internetu jer naše poruke mogu povrijediti druge čak i kada ne vidimo njihova lica.” 

Predložak također sadrži prostor za potpise na dnu stranice, gdje svi učenici mogu potpisati povelju kao potvrdu svoje zajedničke obveze.

Jezični fokus

Glavni jezični naglasak stavljen je na imperativ, i u potvrdnom obliku („Uvijek poštuj…”) i u niječnom obliku („Ne dijeli…”), čime se učvršćuje glavni gramatički cilj Scenarija 2.

Dodavanje rečenice koja započinje veznikom „jer” zahtijeva od učenika jednostavno uzročno obrazlaganje, čime se stariji učenici (11–14 godina) postupno uvode u razvoj Cognitive Academic Language Proficiency (CALP).

Mentor učenicima osigurava vidljiv popis početaka rečenica i poveznika, primjerice:

  • „Vjerujemo da…” 
  • „Ovo je važno jer…” 
  • „Svatko zaslužuje…”

Radni list 3 - Emoji sud: Je li ovo elektroničko nasilje?

Alat

Google Slides (https://docs.google.com/presentation) ili Genially (https://genially.com) za vizualni prikaz izmišljenih razgovora na zaslonu. Učenici svoje odluke i obrazloženja bilježe na tiskanom ili digitalnom radnom listu. Fizička verzija može se izraditi kao ispisane kartice s razgovorima u obliku chata, s prostorom za pisani odgovor ispod svakog razgovora.

Opis aktivnosti

Učenicima se prikazuje niz od 5–6 kratkih, izmišljenih razgovora u chatu ili komentara na društvenim mrežama, prikazanih u formatu poznate aplikacije za razmjenu poruka, uz korištenje emojija i pojednostavljenog teksta.

Za svaki razgovor učenici trebaju donijeti odluku odabirom jedne od triju kategorija:

  • Elektroničko nasilje 
  • Neljubazno ponašanje, ali nije nasilje 
  • Potpuno prihvatljivo 

Nakon toga svoju odluku trebaju obrazložiti pisanim ili usmenim putem koristeći jezični obrazac koji je pripremio mentor.

Nakon individualnog rada ili rada u paru, razred ponovno raspravlja o primjerima tijekom vođene aktivnosti „sudnice”, u kojoj mentor potiče raspravu među učenicima koji su donijeli različite odluke te ih usmjerava da saslušaju i procijene međusobna obrazloženja.

Izmišljeni scenariji omogućuju učenicima da sigurno raspravljaju o osjetljivim temama bez oslanjanja na vlastita, potencijalno neugodna ili traumatična iskustva.

Sadržaj

Pet do šest izmišljenih razgovora različite razine ozbiljnosti, osmišljenih kako bi potaknuli raspravu.

Primjeri uključuju:

  • grupni razgovor iz kojeg je jedan učenik namjerno isključen; 
  • niz komentara u kojem netko više puta koristi podrugljiv nadimak; 
  • poruku u kojoj učenik iz šale dijeli neugodnu fotografiju školskog kolege; 
  • neutralan razgovor koji služi kao kontrolni primjer.
  • Svaki je scenarij prikazan u prepoznatljivom obliku razgovora s oblačićima za poruke i emojijima kako bi se olakšalo vizualno razumijevanje.Tri mogućnosti odgovora prikazane su jasno označenim ikonama:
    • 🔴 crveni znak STOP 
    • 🟠 narančasti trokut upozorenja 
    • 🟢 zelena kvačica 

    To pruža dodatnu podršku učenicima niže jezične razine i učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama.

Jezični fokus

Radni list razvija rječnik za procjenjivanje i opisivanje ponašanja na internetu te njegova emocionalnog utjecaja, uključujući riječi poput:

  • agresivan 
  • uvredljiv 
  • bez poštovanja 
  • neljubazan 
  • prijeteći 
  • neugodan / posramljujući 
  • namjeran 

Učenici uvježbavaju strukturirano obrazlaganje koristeći jezične obrasce poput:

  • „Mislim da je ovo elektroničko nasilje jer…” 
  • „Ovo je neljubazno ponašanje, ali nije nasilje jer se dogodilo samo jednom i…” 
  • „Ovakvo ponašanje nije prihvatljivo jer…” 

Za starije učenike (11–14 godina) mentor može uvesti razliku između namjere i posljedice, primjerice:

„Čak i ako osoba nije imala namjeru povrijediti drugoga, posljedica je bila…”

Time se aktivnost proširuje prema složenijem argumentiranju na razini CALP-a.

Scenarij 3:Činjenice, fikcija i privatnost— Fokus: Kritičko vrednovanje

Ciljna dobna skupina

11–14 godina (može se prilagoditi mlađim učenicima uz intenzivniju podršku)

Predviđeno trajanje

60 minuta

Sažetak scenarija

Završna usporedna aktivnost (AI naspram čovjeka) potiče starije učenike da procijene vjerodostojnost izvora i izgrade argumentirana objašnjenja svojih zaključaka.

Ovaj scenarij postupno uvodi učenike u razvoj Cognitive Academic Language Proficiency (CALP) te istodobno razvija odgovorno digitalno građanstvo.

Ishodi učenja

Jezični ishodi (BICS/CALP)

  • Razvijati strategije razumijevanja pročitanoga, posebno scanning i skimming, kako bi pronašli i izdvojili ključne informacije, činjenične pogreške i povrede privatnosti u kratkim digitalnim tekstovima.
  • Izražavati i obrazlagati svoja mišljenja koristeći strukturirani akademski jezik i jezične obrasce (npr. „Mislim da je ovo lažno jer…”, „Ovo nije sigurno jer…”, „Nasuprot tome…”, „Ovaj dokaz upućuje na to da…”), čime se učenici postupno uvode u razvoj CALP-a.
  • Uvježbavati jezik opažanja i postavljanja pitanja kroz rutinu „Vidim – Mislim – Pitam se”, oblikujući opisne i analitičke rečenice (npr. „Primjećujem…”, „Mislim da to znači…”, „Pitam se zašto…”).

Digitalni ishodi

  • Kritički vrednovati podatke, informacije i digitalni sadržaj (DigComp područje 1.2) procjenjujući vjerodostojnost i pouzdanost digitalnih izvora te razlikujući činjenice od halucinacija umjetne inteligencije.
  • Prepoznati praktične načine zaštite osobnih podataka i privatnosti (DigComp područje 4.2) prepoznavanjem phishing prijevara i razumijevanjem stvarnih posljedica pretjeranog dijeljenja osjetljivih informacija na internetu.
  • Koristiti digitalne ili tiskane alate za označavanje sadržaja (primjerice označivače različitih boja u Google Slidesu ili na ispisanim tekstovima) kako bi vizualno razvrstali informacije kao sigurne/nesigurne ili točne/netočne, čime se dodatno podupire stvaranje značenja primjenom Digital Multimodal Composing (DMC)

Osobni i socijalni ishodi

  • Pokazati kritički način razmišljanja i odgovorno digitalno građanstvo djelujući kao odgovorni „detektivi za zaštitu privatnosti” koji uče propitivati podrijetlo, namjeru i točnost informacija na internetu prije nego što im povjeruju.
  • Učinkovito surađivati u skupnim aktivnostima vrednovanja, aktivno slušati vršnjake, dijeliti svoja zapažanja i razmatrati različita stajališta tijekom rasprave o sigurnosti određenog digitalnog scenarija.

 

Digitalni alati i materijali

Alat / materijal Svrha / napomene o primjeni
Genially ili Google Slide Mentor ih koristi za prikaz snimki zaslona stvarnih internetskih stranica, phishing prijevara i lažnih novinskih naslova tijekom uvodne aktivnosti „Vidim – Mislim – Pitam se”.
Kahoot! Koristi se za provedbu interaktivnog, gamificiranog kviza koji je mentor pripremio kako bi učenici uvježbali prepoznavanje sigurnih internetskih stranica i internetskih prijevara.
ChatGPT ili MagicSchool.ai Mentor ih koristi prije nastavnog sata za izradu kratkog teksta koji namjerno sadrži činjenične pogreške ili povrede privatnosti za aktivnost „Provjeri činjenice koje je stvorio AI” (Fact-Check the Bot) te za izradu profila generiranog umjetnom inteligencijom koji se koristi u aktivnosti „AI naspram čovjeka”.
Google Slides, Canva, ili Figma Slides Učenici ih koriste za ispunjavanje Vennovog dijagrama u aktivnosti „AI naspram čovjeka”, pri čemu vizualno razvrstavaju razlike u vjerodostojnosti, tonu i riziku za privatnost između dvaju tekstova.
Označivači (digitalni ili fizički) Koriste se za označavanje činjeničnih pogrešaka koje učenici pronađu u tekstu koji je generirala umjetna inteligencija.
Grafički organizator „Vidim – Mislim – Pitam se” Tiskani ili digitalni radni list koji vodi učenike kroz strukturiranu rutinu promatranja tijekom uvodne faze aktivnosti.

Provedba aktivnosti korak po korak

Uvodna faza (zagrijavanje)

10 minuta

  • Mentor pomoću Geniallyja ili Google Slidesa projicira niz snimki zaslona na interaktivnu ploču: vjerodostojnu internetsku stranicu, phishing poruku e-pošte i naslov lažne vijesti. Učenici primjenjuju rutinu razmišljanja „Vidim – Mislim – Pitam se” (See – Think – Wonder) iz programa Harvard Project Zero koristeći tiskane ili digitalne grafičke organizatore. Opisuju što točno vide (npr. neobičnu URL adresu, pravopisne pogreške), izražavaju što misle da sadržaj pokušava učiniti (npr. ukrasti lozinku ili proširiti lažne informacije) te navode što ih zanima o njegovu podrijetlu ili svrsi.
  • Mentor koristi ovu raspravu kako bi predstavio ili ponovio ključni rječnik i pojmove „phishing”, „lažne vijesti (fake news)”, „deepfake” i „halucinacije umjetne inteligencije”. Na ploči su prikazani jezični obrasci: „Primjećujem…”, „Mislim da to znači…”, „Pitam se zašto…”.

Glavna faza učenja

35 minuta

  • Glavna faza učenja temelji se na trima međusobno povezanim aktivnostima koje mentor može odabrati ovisno o dobi učenika, njihovoj jezičnoj razini i raspoloživom vremenu. Nije potrebno provesti sve aktivnosti tijekom jednog nastavnog sata; mentor može odabrati dvije od tri aktivnosti ili treću koristiti kao dodatnu aktivnost za naprednije učenike.
  • Gamificirani kviz (oko 10–15 minuta): Mentor koristi interaktivni alat za kvizove (poput Kahoota!) kako bi učenici uvježbavali razlikovanje sigurnog i nesigurnog digitalnog sadržaja u opuštenom, gamificiranom okruženju. Ova aktivnost služi kao formativna provjera prije zahtjevnijih zadataka analize.
  • Kritička analiza teksta (oko 15–20 minuta): Učenici rade u paru te čitaju i označavaju kratki digitalni tekst ili profil na društvenoj mreži koji je mentor prije nastavnog sata pripremio pomoću AI alata (poput ChatGPT-a ili MagicSchool.ai). Tekst sadrži kombinaciju sigurnih informacija i namjerno umetnutih problema, poput slučajno podijeljenih osobnih podataka, činjeničnih pogrešaka ili halucinacija umjetne inteligencije. Učenici prepoznaju i razvrstavaju problematične dijelove te obrazlažu svoje odabire koristeći jezične obrasce koje je pripremio mentor (npr. „Ovo nije sigurno jer…”, „Mislim da ovo nije točno jer…”).
  • Usporedno vrednovanje (oko 15 minuta; preporučuje se za učenike od 11 do 14 godina): Učenici uspoređuju dva kratka teksta ili profila – jedan koji je napisao čovjek, a drugi koji je generirala umjetna inteligencija – te pomoću grafičkog organizatora, poput Vennova dijagrama, vizualno prikazuju razlike u vjerodostojnosti, tonu i riziku za privatnost. Mentor pruža jezične obrasce za usporedbu kako bi podržao akademsko argumentiranje.
  • Tijekom svih aktivnosti mentor obilazi učionicu, pruža jezičnu podršku, upravlja kognitivnim opterećenjem i usmjerava učenike prema ključnom zaključku: da internetski sadržaj – uključujući sadržaj koji je generirala umjetna inteligencija – uvijek zahtijeva kritičko ljudsko vrednovanje.

Završna faza i formativno vrednovanje

10 minuta

  • Za završetak nastavnog sata mentor provodi rutinu razmišljanja „Prije sam mislio/mislila… Sada mislim…” (I used to think… Now I think…) iz programa Harvard Project Zero. Učenici promišljaju o tome kako se tijekom nastavnog sata promijenilo njihovo razumijevanje digitalnih informacija, sadržaja generiranog umjetnom inteligencijom ili zaštite osobnih podataka (npr. „Prije sam mislio da je sve na internetu istinito, a sada mislim da trebam provjeriti izvor.”). Učenici mogu odgovoriti usmeno, pisanim putem ili objavom na zajedničkoj Padlet ploči.
  • Kao završni individualni zadatak svaki učenik dovršava ponuđeni jezični obrazac:„Prije nego što povjerujem nečemu na internetu, od sada ću…” te se obvezuje na jednu konkretnu radnju: promijeniti jednu postavku privatnosti na vlastitom uređaju ili ubuduće provesti jednu određenu provjeru prije nego što povjeruje sadržaju neke internetske stranice.
  • Nakon završetka nastavnog sata mentor ispunjava Obrazac za refleksiju nastavnika (Prilog 4 Metodoloških smjernica), procjenjujući učinkovitost korištenih AI alata, tempo provedbe triju aktivnosti i pruženu jezičnu podršku. Rezultati ove refleksije izravno služe kao temelj za planiranje sljedećih modula.

 

Napomene za mentora

Napomene za prilgodbu

Napomene za prilagodbu (strategije diferencijacije)

  • Za mlađe učenike ili učenike niže jezične razine: Smanjite kognitivno opterećenje korištenjem kraćih tekstova, većeg broja vizualnih elemenata i aktivnosti koje se temelje na usmenoj usporedbi umjesto pisanih zadataka. Osigurajte jasne jezične obrasce te dopustite korištenje gesti ili materinskog jezika (L1) kako bi učenici lakše izrazili svoje ideje.
  • Za učenike više jezične razine ili starije učenike (11–14 godina): Povećajte razinu zahtjevnosti tako da od učenika tražite pisana obrazloženja svojih procjena te koristite složenije tekstove ili primjere „halucinacija” umjetne inteligencije koje trebaju kritički analizirati.
  • Za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama (SEN): Osigurajte jasno strukturiranu podršku korištenjem preglednih kontrolnih popisa, podjelom zadataka na manje i jasno definirane korake te ponovljenim modeliranjem postupka vrednovanja.
  • Prilagodba u slučaju ograničenog pristupa tehnologiji: Ako digitalni uređaji ili internetska veza nisu pouzdani, aktivnost se može jednostavno provesti izvan mreže. Ispišite tekstove koje je generirala umjetna inteligencija ili primjere lažnih vijesti te vodite zajedničku razrednu raspravu koristeći fizičke označivače umjesto digitalnih suradničkih alata

Rutina refleksija

  • Za završetak nastavnog sata provedite rutinu razmišljanja „Prije sam mislio/mislila… Sada mislim…” (I used to think… Now I think…) iz programa Harvard Project Zero. Zamolite učenike da razmisle o tome kako se tijekom nastavnog sata promijenilo njihovo razumijevanje digitalnih informacija, sadržaja generiranog umjetnom inteligencijom ili zaštite osobnih podataka. Primjerice, učenik može reći: „Prije sam mislio da je sve na internetu istinito, a sada mislim da trebam provjeriti izvor.”
  • Nakon završetka nastavnog sata mentor treba ispuniti kratki Obrazac za refleksiju nastavnika. Mentor procjenjuje učinkovitost korištenih AI alata i pružene jezične podrške, posebno bilježeći što je bilo uspješno tijekom kritičke rasprave te što je potrebno prilagoditi u budućim nastavnim satovima (npr. promijeniti tempo aktivnosti ili povećati jezičnu podršku kroz dodatni rječnik).

Očekivani ishodi

Očekivani ishodi

  • Digitalne kompetencije: Učenici će pokazati razvijenu kritičku medijsku pismenost uspješnom primjenom rutine „Vidim – Mislim – Pitam se” (See – Think – Wonder) i označavanja različitim bojama kako bi prepoznali phishing pokušaje, halucinacije umjetne inteligencije i povrede privatnosti u digitalnim tekstovima, u skladu s DigComp područjima 1.2 i 4.2.
  • Jezične kompetencije: Učenici će pokazati razvoj početnih CALP vještina koristeći strukturirane akademske jezične obrasce za obrazlaganje svojih procjena, uspoređivanje izvora i objašnjavanje vlastitog zaključivanja tijekom rada u paru i zajedničke razredne rasprave.
  • Osobne i socijalne kompetencije: Učenici će pokazati kritičan i odgovoran pristup digitalnom građanstvu propitujući podrijetlo i vjerodostojnost informacija na internetu te prepoznajući da sadržaji koje generira umjetna inteligencija zahtijevaju ljudski nadzor, kritičko vrednovanje i etičku prosudbu.

Prijedlozi radnih listova

Radni list 1 - Provjeri činjenice koje je stvorio AI (Fact-Check the Bot)

Alat

Google Slides (https://docs.google.com/presentation), Figma Slides (https://www.figma.com/slides/) ili zajednički dokument. Kao alternativa mogu se koristiti ispisani tekstovi i fizički crveni i zeleni označivači. Može se koristiti i primjer radnog lista u PDF formatu koji se može preuzeti.

Opis aktivnosti

Prije nastavnog sata mentor pomoću alata umjetne inteligencije namijenjenog nastavnicima (poput ChatGPT-a ili MagicSchool.ai) generira kratak i jednostavan tekst. U uputi umjetnoj inteligenciji treba zatražiti da napiše predstavljanje izmišljenog dvanaestogodišnjeg lika koji je na internetu slučajno podijelio previše osobnih podataka.

Provedba: Učenici preuzimaju ulogu „Detektiva za sigurnost”. Radeći u paru, čitaju tekst koji je generirala umjetna inteligencija te ga kritički analiziraju. Digitalnim ili fizičkim označivačima označavaju crvenom bojom nesigurne i osjetljive informacije, a zelenom bojom sigurne i općenite informacije.

Sadržaj

Tekst treba sadržavati kombinaciju bezopasnih informacija o hobijima i ozbiljnih povreda privatnosti. Primjer:

 

„Bok! Zovem se Sarah. Imam 12 godina i živim u Ulici glavnoj 10. Ovo je moja fotografija u školskoj uniformi škole St. Mary’s High School. Moja omiljena hrana je pizza, a lozinka za moju omiljenu igru je Pizza123.”

Jezični fokus

  • Razumijevanje pročitanoga: Glavni jezični cilj jest razvijanje vještina scanninga i skimminga, koje učenicima omogućuju pronalaženje i izdvajanje određenih informacija iz kratkog teksta. 
  • Vještine mišljenja više razine: Kod starijih učenika (11–14 godina) mentor koristi ovaj radni list kao prijelaz prema razvoju Cognitive Academic Language Proficiency (CALP). Umjesto da učenici samo prepoznaju problematične riječi ili dijelove teksta, mentor im nudi jezične obrasce koji zahtijevaju obrazlaganje njihovih odluka i uvježbavanje argumentacije. Primjeri: „Lozinku sam označio/označila crvenom bojom jer…” „Ovo nije sigurno jer…”

Radni list 2 - AI naspram čovjeka

Alat

Digitalni suradnički alati poput Canve (https://www.canva.com/), Google Slidesa ili Figma Slidesa (https://www.figma.com/es-es/slides/) za izradu predložaka Vennova dijagrama. Mentor prije nastavnog sata također koristi ChatGPT ili MagicSchool.ai (https://www.magicschool.ai/) za generiranje teksta koji je izradila umjetna inteligencija. Ovdje je primjer radnog lista za ovu aktivnost.

Opis aktivnosti

Mentor prikazuje dva kratka teksta ili dva profila na društvenim mrežama jedan uz drugi: jedan je napisala osoba, a drugi je generirala umjetna inteligencija. Radeći u paru, učenici uspoređuju oba izvora kako bi utvrdili koji sadrži činjenične pogreške ili otkriva previše osobnih podataka. Koriste Vennov dijagram ili predložak za mapiranje ideja kako bi vizualno razvrstali razlike u vjerodostojnosti, tonu i rizicima za privatnost.

Sadržaj

Dva različita teksta ili profila za usporedbu. Jedan treba biti siguran tekst koji je napisala osoba, dok drugi treba biti tekst koji je generirala umjetna inteligencija i koji sadrži namjerne „halucinacije” (činjenične pogreške) ili izmišljeni profil koji otkriva osjetljive podatke poput adrese, škole i lozinki.

Jezični fokus

Ova aktivnost uvodi učenike u razvoj Cognitive Academic Language Proficiency (CALP) usmjeravajući se na usporedni jezik i obrazlaganje. Mentor učenicima nudi jezične obrasce poput „Slično…”, „Nasuprot tome…”, „S jedne strane… S druge strane…” i „Ovaj dokaz jasno upućuje na to da…” kako bi im pomogao u raspravi o vjerodostojnosti informacija.

Radni list 3 - Vidim – Mislim – Pitam se

Alat

Interaktivna ploča ili projektor uz korištenje Geniallyja ili Google Slidesa za prikaz slika. Učenici koriste digitalne ili tiskane grafičke organizatore „Vidim – Mislim – Pitam se”. Ovdje možete pronaći primjer radnog lista. 

 Opis aktivnosti

Mentor projicira snimke zaslona različitih digitalnih okruženja, uključujući vjerodostojne internetske stranice te uvjerljivo izrađene phishing prijevare ili naslove lažnih vijesti. Učenici primjenjuju rutinu razmišljanja „Vidim – Mislim – Pitam se” (See – Think – Wonder) iz programa Harvard Project Zero. Detaljno opisuju što točno vide (npr. neobičnu URL adresu), izražavaju što misle da internetska stranica pokušava učiniti (npr. ukrasti lozinku) te navode što ih zanima o njezinu podrijetlu ili sigurnosti.

Sadržaj

Vizualni prikazi stvarnih digitalnih prijetnji, poput phishing poruke e-pošte s namjernim pravopisnim pogreškama koja hitno traži promjenu lozinke, prikazani usporedno s vjerodostojnom internetskom stranicom ili porukom e-pošte.

Jezični fokus

Naglasak je na razvijanju vještina opažanja i postavljanja pitanja kroz strukturirani akademski jezik (CALP). Učenici uvježbavaju oblikovanje opisnih i analitičkih rečenica koristeći jezične obrasce poput:

  • „Primjećujem…” 
  • „Mislim da to znači…” 
  • „Pitam se zašto…”

3 — STRATEGIJA FORMATIVNOG VREDNOVANJA

Vrednovanje u ovom modulu (kao i u cjelokupnoj TELMS metodologiji) isključivo je formativno, neformalno i bez stvaranja pritiska. Cilj je prikupiti korisne informacije za unaprjeđenje poučavanja tijekom samog procesa učenja, a ne dodjeljivati ocjene, čime se smanjuju anksioznost i nesigurnost učenika migrantskog podrijetla.

3.1 Promatranje

Tijekom cijelog modula mentor djeluje kao aktivni voditelj procesa učenja te kontinuirano provodi strukturirano, ali neformalno promatranje tijekom uvodnih aktivnosti, rada u paru ili skupini te digitalnih aktivnosti. Mentor se kreće učionicom i prati kako učenici sudjeluju u aktivnostima i koriste digitalna okruženja, pritom ne prekidajući njihov rad.

Mentor kontinuirano promatra sljedeće:

  • Uporabu jezika (sudjelovanje, korištenje ključnih izraza, prijelaz s BICS-a na CALP) – Mentor prati sposobnost učenika da prijeđu s svakodnevnog razgovornog jezika (BICS) na strukturirani akademski jezik (CALP). Posebno promatra koriste li uspješno ponuđene jezične obrasce (npr. „Mislim da je ovo lažno jer…” ili „Ovaj dokaz upućuje na to da…”) kako bi obrazložili svoje zaključke tijekom vrednovanja tekstova koje je generirala umjetna inteligencija ili phishing prijevara.
  • Interakciju i suradnju – Mentor promatra koliko učinkovito učenici zajednički grade značenje sa svojim vršnjacima. Posebna se pozornost posvećuje aktivnom slušanju, poštivanju izmjenjivanja u razgovoru te zajedničkom korištenju jezičnih resursa tijekom rasprava ili suradnje na digitalnim pločama.
  • Uključenost, samopouzdanje i emocionalnu dobrobit – Mentor prati promjene u razini sudjelovanja i spremnosti učenika na komunikaciju. Posebno promatra znakove povećanog samopouzdanja pri govoru na jeziku zemlje domaćina te vodi računa da učionica ostane sigurno i podržavajuće okruženje u kojem se učenici osjećaju dovoljno sigurno za izražavanje mišljenja i preuzimanje komunikacijskih rizika.
  • Korištenje digitalnih alata – Mentor promatra koliko se učenici sigurno koriste odabranim digitalnim platformama (npr. Kahoot!, zajedničkim digitalnim pločama ili AI chatbotovima). Također prati imaju li poteškoća s korištenjem pojedinog sučelja te uspijevaju li primijeniti vještine kritičke medijske pismenosti pri prepoznavanju halucinacija umjetne inteligencije i nesigurnog digitalnog sadržaja.

Način bilježenja opažanja (neformalno):

Opažanja se ne ocjenjuju. Mentor koristi neformalne metode poput kratkih mentalnih bilješki ili kratkih razgovora s učenicima tijekom aktivnosti kako bi procijenio njihovo razumijevanje. Nakon završetka nastavnog sata mentor službeno bilježi svoja opažanja u Obrascu za refleksiju nastavnika, uključujući poteškoće povezane s digitalnim alatima, emocionalnim ozračjem ili jezičnim preprekama. Na temelju tih opažanja mentor može postupno prilagoditi tempo rada, razinu jezične podrške ili odabir digitalnih alata u sljedećim nastavnim satovima kako bi što bolje podržao daljnji razvoj učenika.

3.2 Završna pitanja i samorefleksija

Na kraju nastavnog sata mentor koristi kratka pitanja za promišljanje bez stvaranja pritiska kako bi učenici učvrstili naučeno i izrazili svoje novo razumijevanje. Budući da je Scenarij 3 posebno usmjeren na kritičko vrednovanje, zaštitu osobnih podataka i prepoznavanje dezinformacija, završna pitanja osmišljena su tako da učenike postupno uvode u razvoj Cognitive Academic Language Proficiency (CALP) kroz strukturirano izražavanje promjene vlastitih stavova.

 

Primjeri pitanja:

  • „Prije sam mislio/mislila… Sada mislim…”

Ovo je preporučena rutina razmišljanja iz programa Harvard Project Zero za refleksiju nakon nastavnog sata. Mentor nudi ovaj jezični obrazac kako bi učenici razmislili o tome kako se promijenilo njihovo razumijevanje umjetne inteligencije ili digitalnih informacija.

Primjer:

„Prije sam mislio da je sve na internetu istinito, a sada mislim da trebam provjeriti izvor.”

  • Pitanja usmjerena na djelovanje

Kako bi učvrstio praktične aspekte digitalne sigurnosti, mentor može postaviti pitanja poput: 

„Koju ćeš postavku privatnosti danas promijeniti na svom uređaju?” 

„Što ćeš ubuduće provjeriti prije nego što povjeruješ nekoj internetskoj stranici?” 

  • Jednostavni jezični obrasci

Za učenike kojima je potrebna veća jezična podrška mentor može ponuditi početke rečenica poput: 

„Jedna stvar koju sam danas naučio/naučila je…” 

„Procjenjivanje sadržaja koje je generirala umjetna inteligencija bilo mi je lako/teško jer…”

 

Kako učenici procjenjuju vlastito učenje

Ovi jezični obrasci omogućuju učenicima da zastanu i osvijeste vlastiti napredak. Dovršavanjem ponuđenih rečenica učenici procjenjuju jesu li ostvarili ciljeve nastavnog sata (primjerice, naučili prepoznati lažne vijesti ili zaštititi svoje osobne podatke) te istodobno uvježbavaju akademsko obrazlaganje u sigurnom i strukturiranom okruženju.

Kako mentor koristi odgovore učenika

Mentor koristi ove kratke odgovore kao neposredan, neformalan dijagnostički alat. Ako odgovori pokazuju jasno razumijevanje digitalnog građanstva i zaštite osobnih podataka, mentor može zaključiti da su učenici spremni za sljedeći korak u učenju. Ako odgovori otkriju da još uvijek postoje pogrešna shvaćanja (primjerice, da učenici i dalje bezrezervno vjeruju sadržaju koji je generirala umjetna inteligencija), mentor to bilježi u Obrascu za refleksiju nastavnika te na temelju tih opažanja prilagođava tempo rada, ponovno obrađuje ključni rječnik ili planira dodatnu jezičnu podršku u sljedećim nastavnim satovima.

3.3 Vršnjačko vrednovanje

Budući da Scenarij 3 uključuje složene procese kritičkog razmišljanja i vrednovanja digitalnih informacija, vršnjačko vrednovanje izravno je uključeno u glavne suradničke aktivnosti. Takav pristup smanjuje pritisak koji može izazvati formalno vrednovanje od strane mentora te potiče učenike da preuzmu odgovornost za vlastito učenje.

Aktivnosti vršnjačkog vrednovanja:

  • „Detektivske rasprave” (grupna povratna informacija)

Nakon što u paru analiziraju tekst koji je generirala umjetna inteligencija ili hipotetski profil na društvenoj mreži, učenici se spajaju s drugim parom i formiraju skupinu od četiri člana. Uspoređuju svoje odgovore i provjeravaju koje su informacije označili kao „sigurne”, „nesigurne” ili „činjenično netočne”. 

  • Vođena vršnjačka povratna informacija (CALP)

Kako bi podržao razvoj Cognitive Academic Language Proficiency (CALP), mentor učenicima daje strukturirane jezične obrasce za pružanje konstruktivne vršnjačke povratne informacije tijekom rasprave. Umjesto jednostavnih komentara, učenici koriste izraze poput: 

„Slažem se s tvojim odabirom jer…” 

„Primijetio/primijetila sam da si označio/označila…, ali mislim…” 

„Drugo moguće gledište je…”

 

Kako vršnjačko vrednovanje potiče suradničko učenje i podržavajuće okruženje:

  • Razvoj metakognitivnih vještina

Kao što ističe okvir DigCompEdu, vršnjačko vrednovanje razvija metakognitivne vještine učenika i produbljuje njihovo razumijevanje nastavnih sadržaja. Procjenjujući obrazloženja svojih vršnjaka o tome zašto je određena informacija nesigurna ili netočna, učenici dodatno razvijaju vlastitu kritičku medijsku pismenost.

  • Razmjena znanja

Uspoređujući svoja opažanja, učenici zajednički koriste svoje jezične resurse te razmjenjuju različita kulturna i osobna iskustva povezana sa zaštitom privatnosti. Takva razmjena ideja dodatno obogaćuje proces učenja.

  • Emocionalna sigurnost i uključivost

Strukturiranjem povratne informacije pomoću jasnih i pristojnih jezičnih obrazaca mentor osigurava da razredno okruženje ostane sigurno i podržavajuće. Takav način rada preusmjerava naglasak s „točnog odgovora za mentora” na zajedničko stvaranje znanja. Učenicima migrantskog podrijetla pruža se siguran prostor za uvježbavanje akademske rasprave, argumentiranog neslaganja i aktivnog slušanja bez pritiska formalnog ocjenjivanja.

 

3.4 Refleksija mentora

Nakon završetka scenarija „Činjenice, fikcija i privatnost”, mentor ispunjava Obrazac za refleksiju nastavnika (nalazi se u Prilogu 4 Metodoloških smjernica). Ova kratka refleksija nakon nastavnog sata važan je dio TELMS metodologije jer mentoru omogućuje kritičko preispitivanje provedene aktivnosti i osigurava kontinuirano unapređivanje rada s učenicima migrantskog podrijetla.

Mentor svoju refleksiju usmjerava na tri ključna područja:

  • Učinkovitost AI alata – Mentor procjenjuje jesu li AI alati korišteni tijekom nastavnog sata (primjerice ChatGPT, koji je korišten za izradu „lažnih” tekstova ili tekstova s halucinacijama umjetne inteligencije) učinkovito podržali ostvarivanje ishoda učenja, a da pritom nisu preopteretili učenike ili izazvali zbunjenost. Razmatra jesu li sadržaji koje je generirala umjetna inteligencija bili primjereni jezičnoj razini učenika i jesu li uspješno potaknuli kritičko razmišljanje. Na temelju toga bilježi treba li u sljedećim nastavnim satovima AI alate dodatno pojednostaviti, zamijeniti ili jasnije usmjeravati njihovu primjenu.
  • Učinkovitost jezične podrške (CALP) – Budući da Scenarij 3 zahtijeva višu razinu kognitivnog i jezičnog angažmana radi razvoja Cognitive Academic Language Proficiency (CALP), mentor procjenjuje jesu li učenici uspješno razumjeli i koristili ciljni jezik. Procjenjuje jesu li ponuđeni akademski jezični obrasci (npr. „Mislim da je ovo lažno jer…”) bili dovoljni kako bi učenici mogli obrazložiti svoje zaključke ili su potrebni dodatni oblici podrške, poput većeg broja vizualnih prikaza ili ponavljanja. Ako učenici uspješno vladaju ciljanim jezikom, mentor može zabilježiti da se razina podrške može postupno smanjivati kako bi se poticala njihova samostalnost.
  • Oblikovanje aktivnosti i emocionalno ozračje – Mentor razmatra ukupnu uključenost učenika, razinu njihova sudjelovanja te procjenjuje je li kognitivno opterećenje tijekom grupnih rasprava bilo primjereno. Posebnu pozornost posvećuje emocionalnoj sigurnosti i uključivosti učioničkog okruženja kako bi se osiguralo da su se svi učenici osjećali podržano, uvaženo i dovoljno sigurno za izražavanje vlastitih mišljenja te kritičko propitivanje informacija.

 

Kako se rezultati refleksije koriste u daljnjem radu

Ovakav način refleksije omogućuje vrlo prilagodljiv pristup poučavanju. Prepoznavanjem onoga što je bilo uspješno i uočavanjem izazova (poput neodgovarajućeg tempa rada, tehničkih poteškoća ili nedostatnog rječnika), mentor može odmah prilagoditi svoje metode rada, odabir digitalnih alata i nastavnih materijala kako bi u budućim mentorskim susretima što bolje odgovorio na jezične, kognitivne i emocionalne potrebe učenika.

DODATNE NAPOMENE I KONTEKSTUALNE INFORMACIJE

4.1 Kulturalna i kontekstualna razmatranja

Jezična raznolikost i translanguaging

Odgojno-obrazovno okruženje obilježava velik broj učenika migranata koji su tek stigli u novu sredinu te dolaze iz vrlo različitih jezičnih okruženja i istodobno usvajaju jezik zemlje domaćina. Budući da učenici mogu imati različite razine jezične kompetencije, modul se u velikoj mjeri oslanja na Digital Multimodal Composing (DMC) – kombiniranje slika, simbola i jednostavnog teksta – kako bi se smanjila potreba za neposrednim jezičnim dekodiranjem i umanjilo kognitivno opterećenje.

Osim toga, mentori trebaju poticati translanguaging pristup, omogućujući učenicima da koriste cjelokupan svoj jezični repertoar, uključujući materinski jezik, pri rješavanju nastavnih zadataka, zajedničkom izgrađivanju značenja s vršnjacima i jačanju samopouzdanja prije predstavljanja svojega rada na ciljnom jeziku.

 

Pristup digitalnoj tehnologiji i prethodno iskustvo (digitalni jaz)

Experience (The Digital Divide) While digital tools are increasingly integrated into modern teaching practices, there are often significant disparities in access to technology, reliable internet, and prior digital experience among migrant pupils. To ensure an equitable and inclusive environment, all digital activities (such as using Canva, Kahoot!, or interactive boards) should be completed using school-provided devices. Mentors must not assume prior digital literacy; instead, they should employ an “inverted scaffolding model” where they initially provide high-intensity technical guidance and gradually fade this support as the mentees gain independence. If internet access or devices fail, the mentor should be prepared to adapt digital activities into low-tech or offline alternatives.

 

Cultural Attitudes 

Towards Authority and Critical Thinking Cultural norms regarding privacy, sharing personal information, and questioning authority can vary significantly among migrant pupils. In scenarios that require critical evaluation and logical argumentation (such as Scenario 3’s focus on “Fact-checking the bot” and evaluating AI hallucinations), some pupils may come from educational backgrounds where actively questioning written text or algorithmic authority is uncommon or discouraged. Therefore, the mentor must actively cultivate a safe, respectful, and inclusive classroom environment where critical thinking, respectful disagreement, and inquiry are normalized and encouraged.

 

Socio-Emotional and Trauma-Informed Sensitivities 

Migrant and refugee pupils frequently navigate complex emotional landscapes related to social displacement, trauma, and adaptation to a new culture. When discussing topics like “digital identity”, data tracking, or online dangers (such as cyberbullying or phishing), the mentor must employ a trauma-informed approach. The mentor acts as an “emotional safety net,” delivering the vital human empathy that algorithmic systems lack. Discussions surrounding internet safety should be framed positively around empowerment, resilience, and community building, rather than fear, to ensure the classroom remains a space where pupils feel a strong sense of belonging.

4.2 Connections to National Curriculum

Spain (national)

Digital competence in Spanish primary education is regulated under Real Decreto 157/2022, of 1 March, which establishes the minimum teachings for Educación Primaria under the LOMLOE framework. Within the eight key competences, “competencia digital” is explicitly defined to include security, covering digital well-being, cybersecurity, privacy, and digital citizenship, formulated as operational descriptors aligned with European reference frameworks. This maps directly onto DigComp 2.2 Area 4 (Safety), which the Spanish descriptors echo closely in wording and structure. Newly arrived migrant pupils are supported through “aulas de acogida” (reception classrooms), a resource organised at regional rather than national level.

Catalonia (regional)

In Catalonia, primary education is regulated by Decret 175/2022, of 27 September, which transposes the LOMLOE framework into the Catalan curriculum for basic education. Digital competence is one of eight key competences, broken down into five specific competences derived from the national descriptors, with explicit reference to safe, critical, and responsible technology use, corresponding to DigComp 2.2 Area 4 (Safety). The same decree regulates “aules d’acollida” (reception classrooms), a structured, part-time provision for newly arrived pupils with limited proficiency in Catalan, combining linguistic immersion with continued access to mainstream schooling and peer interaction — directly relevant to the CARE mentoring model.

Poland

Digital safety in Polish primary education is addressed through the “podstawa programowa” (core curriculum) for the subject Informatyka, grades IV–VIII, most recently narrowed for the 2024/2025 school year, with a comprehensive reform expected from 2026/2027. The curriculum explicitly requires pupils to respect information privacy and data protection, evaluate online threats to their own and others’ safety, and apply principles of digital identity and communication etiquette, corresponding closely to DigComp 2.2 Area 4 (Safety). Newly arrived migrant and refugee pupils who do not speak Polish, or speak it insufficiently, are supported through “oddziały przygotowawcze” (preparatory classes), established under the Prawo oświatowe Act of 14 December 2016 (Articles 165–166) and the Regulation of 23 August 2017.

Croatia

Digital competence in Croatian primary education is set out in the Kurikulum nastavnog predmeta Informatika (Informatics subject curriculum), adopted in 2018 and organised around four domains, one of which, e-Društvo (e-Society), explicitly covers online safety, data protection, cyberbullying, and digital reputation management. A new experimental subject, Informacijske i digitalne kompetencije (Information and Digital Competences), is currently under public consultation, indicating an ongoing strengthening of this area. The e-Društvo domain corresponds closely to DigComp 2.2 Area 4 (Safety). Support for newly arrived migrant and refugee pupils is organised through preparatory or supplementary classes (“pripremna nastava”), grouping two to fifteen pupils, alongside free Croatian-language courses coordinated by the Ministry of Science and Education.

The Netherlands

In the Netherlands, digital literacy in primary education (“digitale geletterdheid”) is currently addressed informally within the broader kerndoelen basisonderwijs. Dedicated statutory kerndoelen developed by SLO for the Ministerie van Onderwijs, Cultuur en Wetenschap are due to enter into force on 1 August 2027, though schools are already encouraged to adopt them from 2025–2026. Organised into three domains, these new objectives explicitly address online safety, privacy, digital identity, and responsible media use (“mediawijsheid”), aligning closely with DigComp 2.2 Area 4 (Safety). Newly arrived migrant pupils aged roughly six to twelve are supported through “taalklassen” or “nieuwkomersscholen” (reception/language classes) for about one year before transitioning to mainstream education; younger newcomers (four to six years) generally join mainstream classes directly.

4.3 References and Resources

Skip to content